Kada je Zapadni Balkan došao u London

Ove sedmice, lideri 16 zemalja su došli u London na peti Samit o Zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa koji je uspostavila kancelarka Merkel.  Bio je to važan trenutak, prilika da se sagleda postignuti napredak u regionu, kao i da se naprave planovi za budućnost.

Sporazum između Grčke i Makedonije o dugogodišnjem pitanju imena pružio je pozitivnu pozadinu samitu.  Uz to, mogli smo izvjestiti i o napretku o ekonomskom razvoju, iako se druge zemlje kreću brže od BiH.  Ali, svi prisutni su znali da treba još puno toga uraditi po važnim pitanjima: jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije i uvriježenje ljudskih prava za sve.

Londonski samit bio je najambiciozniji do sada.  Kada je počeo, Berlinski proces se uglavnom fokusirao na poboljšanje trgovinskih i ekonomskih veza u regionu, te na izgradnju bolje infrastrukture.  Ova pitanja i dalje ostaju centralna.  Ali, u Londonu, imali smo i novi fokus na sigurnosnu saradnju.  Ministri sigurnosti su se po prvi put sastali, zajedno sa ministrima vanjskih poslova i ministrima za ekonomska pitanja.  Pokušali smo postići napredak i po nekim dugogodišnjim političkim razmiricama i pitanjima ostavštine, koja su ometala bilateralne odnose u regionu.

I šta se desilo? Ostavka našeg ministra vanjskih poslova, Borisa Johnsona, možda je privukla  pažnju medija, ali mi ne bismo dozvolili da nas tako mala stvar omete sa zadatog pravca! Umjesto toga, bila je to odlična prilika za upoznavanje novog ministra vanjskih poslova Jeremy Hunta sa Zapadnim Balkanom tokom njegovog prvog radnog dana. Zaista smo zadovoljni što je Samit uspio polučiti očekivane rezultate.  Važne obaveze su preuzete, a mnoge od njih su na dobrobit BiH.  Evo nekih najvažnijih.

Ekonomski razvoj

• BiH je dobila podršku Evropske komisije za tri projekta izgradnje autoputa u vrijednosti 275 miliona eura, a Komisija je za te projekte odobrila grantove u vrijednosti od 43 miliona eura.

• Digitalni sektor je drugi najbrže rastući sektor u BiH i ima ogroman potencijal.  Pokrenuli smo Globalni poduzetnički program za Zapadni Balkan, a pet startupa iz BiH je učestvovalo na regionalnom takmičenju – više nego iz bilo koje druge zemlje.  Ujedinjeno Kraljevstvo je također najavilo novi projekat u vrijednosti 10 miliona funti kojim će se svakoj osnovnoj školi u BiH i regionu, ukupno 4.500 škola, donirati BBC Micro:bits, mini kompjutere koji će pomoći u učenju digitalnog programiranja i sticanja vještina rješavanja problema.

• Jedan od najvećih problema sa kojima se poduzetnici na Zapadnom Balkanu suočavaju su poteškoće u pristupu izvorima finansiranja koje mogu priuštiti.  Evropska komisija je odobrila novu zagarantovanu kreditnu liniju vrijednu 150 miliona eura za podršku malim i srednjim kompanijama.

Sigurnosna saradnja

• BiH je, zajedno sa svojim susjedima, potpisala izjavu da se obavezuje da će jačati napore u borbi protiv korupcije i da će dati odgovarajuće resurse institucijama odgovornim za ovaj važan posao.  Ministar vanjskih poslova Crnadak je javno priznao da zadnjih godina nije donijeta niti jedna presuda za korupciju na visokom nivou.  Ovo se mora promijeniti.

• Sve zemlje Zapadnog Balkana su se složile da će poboljšati razmjenu kriminialističkih informacija kako bi se izgradilo bolje zajedničko razumijevanje prijetnji od terorizma, organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.  Ujedinjeno Kraljevstvo će predsjedavati novom Upravnom grupom za upravljanje sigurnosnim obavezama, koja će nadgledati i izvještavati o napretku.  Ujedinjeno Kraljevstvo će također rasporediti više ljudi u region, uključujući i eksperte za istrage finansijskog kriminala, kako bi usko sarađivali sa našim partnerima na terenu, razmjenjivali informacije i gradili kapacitete.

• Vlade su se na konkretan način obavezale na zajednički rad u borbi protiv ilegalne trgovine oružjem i ljudima.  Ujedinjeno Kraljevstvo će također investirati million funti za pomoć zemljama Zapadnog Balkana da se bore protiv cyber prijetnji.

Politička i pitanja ostavštine

• Na ovom samitu smo imali do sada neviđen angažman grupa civilnog društva i predstavnika mladih. Oni nisu učestvovali na zasebnim događajima, već su bili u prilici da se sastanu sa ministrima i da im direktno postavljaju pitanja.  Ove grupe su razgovarale o važnim pitanjima poput reforme obrazovanja, ljudskim pravima i slobodi izražavanja.  Ujedinjeno Kraljevstvo je također najavilo program od 4 miliona funti za proširenje rada  Westminister fondacije za demokratiju u cijelom regionu.

• Premijeri su se jasno obavezali da detaljnije rade na pronalaženju tijela 12.000 osoba koje se još uvijek vode kao nestali nakon konflikta devedesetih.  Međunarodna komisija za traženje nestalih, u saradnji sa institutima za nestale u regiji, će finalizirati Okvirni plan i usmjeravati ove napore u narednih pet godina, a Ujedinjeno Kraljevstvo se obavezalo da će dati million funti podrške.  Njegovo veličanstvo princ od Velsa je ovo i lično podržao te u palati sv. Jamesa upriličio prijem kojem su prisustvovale i članovi nekih od porodica nestalih.

• Premijeri su potpisali zajedničku deklaraciju koja podvlači važnost završavanja procesa rješavanja ratnih zločina, poštovanja presuda domaćih i međunarodnih sudova, promoviranje iskazivanja poštovanja prema žrtvama i odbacivanja govora mržnje, kao i veličanja ratnih zločinaca.

• Premijeri su se dogovorili da će napornije raditi na rješavanju bilateralnih razmirica sa svojim susjedima.  U BiH, na primjer, ovo može uključivati sporazum sa Srbijom i Hrvatskom o otvorenim pitanjima vezanim za granice ili rad na bezviznom putovanju za sve građane regiona.  Oni će podnositi godišnji izvještaj o napretku.

Tako da se puno toga uradilo u samo dva dana.  Važni sporazumi su postignuti.  Ali, kao i uvijek, pravi test će biti sama implementacija.  Poljska će biti domaćin samita naredne godine, a do tada želimo vidjeti konkretne rezultate.  Zato će Britanska ambasada dobiti više novca i više osoblja za podršku u realizaciji nekih od ovih ambicioznih planova.  Jer, ne želim da narednom britanskom ambasadoru bude dosadno!