SLOBODA MEDIJA

Sljedeće srijede je 64. Međunarodni dan ljudskih prava. Iako je Bosna i Hercegovina postigla veliki napredak u mnogim područjima, pred njom je još uvijek dug put kako bi svim svojim građanima osigurala osnovna prava i dignitet. Član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima govori o slobodi izražavanja. Ovo je ovo posebno važno, jer se putem javne dostupnosti informacija i prava da se ima i iznosi mišljenje, vlade mogu pozvati na odgovornost za uspjeh ili neuspjeh.

Nedavno sam posjetio Tačno.net – malu grupu ljudi koja vodi internet portal posvećen promoviranju tolerancije i različitosti. Tačno.net radi u kuhinji u stanu jednog od novinara u zabačenoj ulici u Mostaru. Ne samo zbog uštede. Razlog je i potreba da se pritaje. Prijetnje su njihova svakodnevnica. Jedna žena je fizički napadnuta, kao i njen muž. A njihov portal je često meta cyber napada. A ipak se i dalje bore, uvjereni, s pravom, u važnost svoga rada.

Ovo nije izolovan primjer. Napadi na nezavisne medije, fizički i verbalni, ovdje su česta pojava i zabilježeni su protiv medija kao što su Slobodna Bosna, Buka i Dani. Novinarstvo u Bosni i Hercegovini može biti opasan posao. Baš jučer smo bili svjedoci pritiska na novinare Klixa da otkriju svoje izvore za navodni snimak predsjednice Vlade RS Željke Cvijanović. U ovakvom okružju ne izneneđuje da su rijetkost novinari koji rade objektivno, i na osnovu dokaza, kako bi otkrili nekompetentnost i korupciju. Centar za istraživačko novinarstvo, koji je nedavno proslavio svoju desetu godišnjicu, bori se za slobodu i nezavisnost medija. OSCE igra važnu ulogu u isticanju zloupotreba. Britanska ambasada, kao i nekoliko naših međunarodnih partnera, implementira određeni broj projekata podrške nezavisnim medijima i publikacijama organizacija civilnog društva koje pružaju objektivne podatake kako bi javnost bila bolje informisana. Ali to je još uvijek put pun prepreka.

Nedavna izborna kampanja je jasno pokazala veličinu problema. Naravno, nije neprirodno da se novine priklone političkim strankama, to se dešava i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ali ovdje je to dovedeno do krajnosti, gdje vodeće novine djeluju skoro kao dnevo izdanje izbornog pamfleta stranaka koje podržavaju.

Pristrastnost komercijalnih novina je jedna stvar, ali je potpuno drugačija stvar kada državna televizija, koju finansiraju poreski obveznici, zauzme isti stav. Mi Britanci smo ponosni na BBC. S vremena na vrijeme se žalimo da se intelektualni standardi smanjuju, ali uravnoteženo izvještavanje znači da zbog toga zaslužuje poštovanje diljem svijeta kao objektivan izvor vijesti. Uredničke smjernice na BBCu naglašavaju važnost zadobijanja povjerenja javnosti putem najviših standarda tačnosti i nepristrasnosti. Cij mu je informisati, ne utjecati. Tokom nedavno održanih izbora, posmatračka misija OSCEa je ustanovila da su BHRT i FTV primjenjivale “općenito neutralan” ton – što je pozitivan razvoj u slučaju FTVa za koju je u prošlosti važilo široko rasporostranjeno mišljenje da je predmetom političkog utjecaja, a da je TV RTRS pokazao “jasnu pristrasnost” u podršci Predsjedniku i Vladi Republike Srpske. Mediji koje finansiraju poreski obveznici trebaju biti politički nepristrasni i trebaju imati takav imidž u javnosti, bilo kada su u pitanju imenovanja na vodeće pozicije u tim medijima ili uravnoteženost programske šeme.

Sloboda medija je ključni preduslov za članstvo u Evropskoj uniji. Mediji, civilno društvo i pravosuđe, zajedno sa parlamentom bi trebali biti izvor robusnog nadzora vlade. Ako je to ono što političare čini nervoznim – odlično, to je i cilj. Posao medija nije da djeluju kao dodatak političkih stranaka, nego kao zaštitnici javnog interesa – ovo je fraza koja se prečesto koristi u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali koju rijetko čujem ovdje. Javne analize, komentarisanje i debata su esencijalni dio normalne i funkcionirajuće demokratije, a to znači da su dio osnovnih vrijednosti EU. Zbog toga osuđujemo sve pokušaje zastrašivanja ili gušenja medija ali i drugih alternativnih glasova.

U svakom slučaju, trenutni kontrolirajući pristup ne ide u prilog političarima. Prema skorom istraživanju Gallupa, BiH vlasti imaju najgori rejting popularnosti u svijetu, a drugi najgori po pitanju javne percepcije korupcije. Društveni mediji su forum koji je van kontrole političara i gdje se mogu razmjenjivati informacije i voditi stvarne diskusije. Zato sam ja korisnik Twittera i zato pišem blog. Ali ono što je ovoj zemlji zaista potrebno je kvalitetnije novinarstvo koje je stvarno nezavisno od političkog pritiska. Oslobađanje medija i snažna osuda onih koji ugrožavaju tu slobodu bi bio vrlo važan i simboličan čin nove vlasti koji bi pomogao da se ubrza evropski put Bosne i Hercegovine, te poslao snažnu poruku da su vlasti spremne da ih se ocjenjuje na osnovu njihovih rezultata.